Skupina istraživača uspjela je potvrditi da ako ptica ima krila čija su perja bliže tijelu obojena bijelo i crno na vrhovima, tada će dobiti značajniji povratak od sličnog napora tijekom leta.
Ljudi su analizirali kako ptice i druga stvorenja koja mogu dugo ostati u zraku. U nedavnom radu, znanstvenici su pokušali ustanoviti da li bojenje ptičjeg krila vraća napor na letu.
Da bi to utvrdili, autori studija stvorili su nekoliko napunjenih životinja, koje su imale različitu strukturu boje perja, a zatim su eksperimente nad njima postavile u laboratorij. Njihova suština bila je u tome što su se te napunjene životinje smjestile u vjetrovski tunel i grijale infracrvenim zračenjem, a zatim zabilježile posljedice.
Prije svega, znanstvenici su pokušavali proučavati ptice sa sposobnošću letenja, posebno osprey, gannetwhale i crni galebovi.
Istraživači su proveli eksperimente na uzorcima svake od tih vrsta s različitim parametrima leta kako bi utvrdili postoji li veza između učinkovitosti napora leta i boje krila. Vrijedno je napomenuti da se ptice koje mogu lepršati ponekad uzdižu do veće visine, a da pritom krila uopće ne pomiču, već samo pod utjecajem strujanja zraka iz jednog elementa krila u drugo.
Bilo je moguće utvrditi da se temperatura crnog perja povećava brže i na kraju dosegne veću brzinu. A najznačajniji povrat istog napora tijekom leta dao je onim vrstama kod kojih je perje uz tijelo svjetlije, a bliže vrhovima tamnije. Ako bi boja krila bila upravo takva, onda bi jaz u temperaturama njegovog najdubljeg i najvišeg vanjskog dijela mogao doseći devet stupnjeva Celzija. To je dovoljno za stvaranje protoka zraka unutar krila zbog konvekcije. Na taj način ptica može dobiti nešto viška.
Zatim znanstvenici namjeravaju analizirati različite mogućnosti bojenja perja i utvrditi kako utječu na aerodinamička svojstva živih organizama. Rezultati ove studije pronaći će svoju praktičnu primjenu u dizajniranju zrakoplova s većom efikasnošću leta i, shodno tome, isplativijem u radu.