Kažemo da ljudi mogu biti crni ili bijeli, ali s ove dvije boje bogatstvo nijansi boja ljudske kože nikako nije iscrpljeno. Boja kože osobe uglavnom ovisi o tome gdje su, na kojem mjestu planeta živjeli njegovi preci.
Znanstvenici su eksperimentalno potvrdili teorije o tome kako ljudi imaju različite nijanse boje kože (ali zasad su to samo teorije).
Što određuje boju kože?
Boja kože ovisi o tvari koja se zove melanin. Što je više melanina u našoj koži, on je tamniji. Kad bijelooka osoba provodi puno vremena na suncu, tada se u njegovoj koži formira puno melanina, drugim riječima, ona zijeva. Albinosi kojima nedostaje melanina u tijelu imaju ružičastu kožu i crvenkaste oči. Ova boja nastaje zbog prijenosa krvnih žila kroz kožu i bezbojna tkiva oka. Albinosi imaju potpuno bijelu kosu.
Čemu služi melanin?
Taloženje melanina u koži njegova je zaštitna reakcija na ultraljubičasto zračenje sunca, što može izazvati rak kože. Kao svjetlosni štit, melanin apsorbira ultraljubičaste zrake i pomaže u zaštiti kože od oštećenja. Što više melanina u koži ima, tamniji je i bolje zaštićen od ultraljubičastog zračenja. Znajući veliku važnost prisutnosti melanina u koži, znanstvenici su razvili ideju o tome kako se pojavljuju razlike u količini melanina deponiranog u koži u različitim ljudskim rasama i kako su se te razlike razvijale tijekom milijuna godina.
Zanimljiva činjenica: Velika količina melanina u koži štiti je od ultraljubičastog zračenja.
Kako su ljudi dobili različite nijanse u boji kože?
Naši daleki preci prekriveni su tankim slojem vune koji su štitili njihovu kožu od intenzivnog ultraljubičastog zračenja od vrućeg afričkog sunca. Prošle su stotine tisuća godina. S razvojem čovječanstva, ljudi su počeli rađati mladunce, lišeni dlaka na tijelu. Zašto? To nitko ne zna. Ali postupno se svijetla pjegava koža naših predaka ispostavila da je potpuno zaštićena od upaljenih sunčevih zraka.
Budući da tamna koža bolje štiti od sunca, oni pojedinci koji su se rodili tamnije od svojih kolega dobili su prednost u pogledu preživljavanja. Budući da je tamna boja kože naslijeđena i imala prednosti prirodnog odabira, s vremenom je boja kože stanovnika Afrike postala tamna. Ljudi su se raširili po cijeloj zemlji. Oni koji su pali na hladni sjever našli su se daleko od afričke klime. Na primjer, u Europi je sunčeva svjetlost mnogo slabija, posebno zimi. Ova klima ima i svoje nedostatke.
Previše ultraljubičastih zraka je štetno, a premalo je još gore. Ultraljubičaste zrake su nam vitalne: pod utjecajem ovog zračenja, vitamin D nastaje u koži, bez koje u tijelu nije moguće stvaranje jakih, jakih kostiju.
Zanimljiv: možda su prvi ljudi imali svjetlo pjegavu kožu, sličnu koži čimpanze ispod krzna.
Zatamnjena svjetlost europskog sunca sadrži daleko manje ultraljubičastih zraka od sunčeve svjetlosti u Africi.Prvi problemi pojavili su se vjerojatno u crnim vanzemaljcima čija je koža blokirala malu količinu ultraljubičastog zračenja koja je ostala u zrakama sjevernog sunca. Neka su djeca razvila rahit u kojem su kosti postale mekane i lomljive, lako su se savijale i lomile.
Stoga su u Europi djeca rođena sa svjetlijim tonom kože dobila prednost u pogledu preživljavanja. I opet, s vremenom su ljudi s bijelom kožom postali brojniji od crnaca. Pri slabom zimskom svjetlu, blijeda koža ostaje propusna za ultraljubičaste zrake, dijete prima dovoljnu količinu njih, vitamin D stvara u svojoj koži i ne dobiva rahit. Ali na jakom svjetlu ljeti blijeda koža potamni i u manjoj mjeri prenosi ultraljubičaste zrake.
Boja kože i klima
U procesu ljudskog razvoja svemira našeg planeta, boja kože prilagođavala se klimatskim uvjetima u kojima su se ljudi našli. Najlakša koža kod ljudi koji žive pod blijedog neba Skandinavije. U sunčanijoj klimi boja kože može biti u rasponu od zlatne do svijetlo smeđe boje. Najtamnija je koža stanovnika Afrike i australskih podrijetla. U posljednje vrijeme, kako su se ljudi počeli slobodnije kretati svijetom i sklapati miješane brakove, jasna podjela na rase je prekršena i sada ljudi različitih boja kože žive u bilo kojoj klimi.