Svjetlost koju emitira Sunce doseže sve planete Sunčevog sustava. Da biste to potvrdili, samo pogledajte zvijezde noću.
Mnogi od njih su kao sjajna svjetla (a neki još i svjetlija), poput našeg Sunca. Ali oni su toliko daleko od nas da njihova svjetlost nije u stanju dobro osvijetliti naš planet.
Kako izgleda sunce?
Iz Merkura, planeta koji je najbliži Suncu, Sunce izgleda kao ogromna zasljepljujuća kugla: njegov promjer je tri puta veći od promjera "našeg" Sunca (što vidimo sa planete Zemlje). Poslijepodne je površina Merkura preplavljena vrlo jakom svjetlošću, a nebo ostaje crno i vidljive su zvijezde, jer na Merkuru nema atmosfere koja bi odražavala i raspršila sunčevu svjetlost. Kad sunčeva svjetlost padne na beživotne litice Merkura, njihova temperatura raste na 430 Celzijevih stupnjeva. Noću se ta toplina brzo rasipa u prostoru, a temperatura istih stijena pada na minus 170 Celzijevih stupnjeva.
Sunce na Veneri
Venera, drugi planet nakon Merkura, okružena je atmosferom koja se sastoji uglavnom od ugljičnog dioksida. U toj atmosferi grozni oblaci isparavanja sumporne kiseline izvažuju se i premještaju. Ti su oblaci vrlo gusti, tako da je na Veneri uvijek oblačno. Iako je Venera udaljenija od Sunca od Merkura, temperatura na njezinoj površini ponekad je viša. Zašto? Učinak staklenika djeluje.Sloj ugljičnog dioksida zadržava toplinu na površini planete, jer čaša staklenika sprečava toplinu da napusti staklenik. Stoga temperatura na površini Venere doseže 480 Celzijevih stupnjeva.
Zanimljiva činjenica: iako je Merkur najbliži planetu Suncu, nebo tamo je crno čak i tijekom dana, a zvijezde su uvijek vidljive jer na Merkuru nema atmosfere.
Sunce na Marsu
Nakon Zemlje, trećeg planeta, slijedi Mars. Promjer Marsovskog sunca je dvije trećine zemlje. Daje samo trećinu svjetlosti u odnosu na svjetlost Sunca na Zemlji. Ta slabija svjetlost još uvijek mora proći kroz prašnjavi sloj na crvenom nebu Marsa. Na nebu Marsa uvijek je puno prašine koju su podigle marsovske oluje s crvenog tla planete. Međutim, u mirnim ljetnim danima temperatura tijekom dana može doseći prilično ugodnih 17 Celzijevih stupnjeva. Ukratko, vrijeme na Marsu možda je sasvim prihvatljivo.
Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Sunce
Iza Marsa su ogromni planeti, ogromne plinske kugle Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Svi su oni stalno obavijeni gustim oblacima. Iz svih ove četiri pretpostavke našeg Sunčevog sustava, čini se da je Sunce mali, prilično tup disk. Na Jupiteru Sunčev disk izgleda pet puta manje nego na Zemlji.
Jupiter prima 25 puta manje svjetla i topline od Zemlje. S površine oblaka Jupitera vidjet ćemo malo prigušeno Sunce. Što je pod oblacima? Znanstvenici vjeruju da je površina Jupitera prekrivena tekućinom, sličnom rastopljenom metalu s vodikom. Na površini vodikovog oceana pod gustim oblacima vlada vječna tama.Povremeno tmurni krajolik osvjetljava gigantski bljesak munje.
Naravno, na Saturnu je još manje svjetla nego na Jupiteru. Istina, dovoljno je osvijetliti poznate prstenove koji okružuju planet. Tisuće Saturnovih prstenova sačinjavaju se uglavnom od leda. Sunčana svjetlost koja pada na njih pretvara ledene krugove u pjenušave krune. Ovisno o orijentaciji Saturna u odnosu na Sunce, prstenovi mogu baciti sjenu na površinu planeta, zadebljavajući već pokrivajuću tamu. Zamislite slične prstenove u blizini Zemlje koji prekrivaju Južnu Ameriku, Južnu Afriku i Australiju gustom sjenom i shvatit ćete o čemu je riječ.
I konačno, iz ledene, mračne, strašno udaljene od Sunca Plutona, naša svjetiljka izgleda kao vrlo svijetla zvijezda u crnom horizontu, svjetlost joj je hladna. Od planete je udaljeno 5,8 milijardi kilometara. Ako ne znate da je ovo izvorno svjetlo Plutona, onda nema znakova po kojima bi se moglo nagađati.
